Vidim po novinama mnogo tekstova na ovu temu, a mislim da tema zaslužuje objašnjenje.
KO radi istraživanje?
Ocenjivanje radi švedska ekspertska organizacija – Health Consumer Powerhouse, za potrebe Evropskog parlamenta.
KAKO HCP provodi istraživanje?
Radi se EHCI indeks – to je „industrijski standard“ praćenja stanja u modernoj zdravstvenoj zaštiti.
Koristi se od 2005. godine, dakle – ovaj izveštaj je zapravo sedmi koji je publikovan.
Indeks je sastavljen od kombinacije javnih statistika, anketa sprovedenih među pacijentima i nezavisnog istraživanja provedenog od strane kompanije Health Consumer Powerhouse.
KOJE OBLASTI HCP ispituje?
1. Poštovanje prava pacijenata i informisanost.
– Zakoni (i uopšteno i zakoni koji se tiču zdravstvene zaštite) bazirani na pravima pacijenata (user – centered system),
– uključivanje organizacija za prava pacijenata,
– postojanje efikasne zaštite i osiguranja od malprakse,
– lako ostvarivo pravo na drugo (i ekspertsko) mišljenje,
– pristup sopstvenim medicinskim podacima,
– registar doktora koji rade bona fide,
– zdravstvene informacije pristupačne 24/7 putem telefona i/ili interneta,
– sloboda/lakoća traženja intervencije preko granica,
– katalog organizacija/institucija koje pružaju usluge, i to sa rangiranjem,
– penetracija EPR (Electronic Patient Record) u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,
– online zakazivanje,
– e-recepti.
2. Dostupnost (vreme čekanja).
– porodični lekar dostupan u istom danu,
– direktna prohodnost do specijaliste,
– velika hirurgija za manje od 90 dana od postavljanja dijagnoze,
– terapija malignih oboljenja za manje od 21 dana od postavljanja dijagnoze,
– CT snimanje za manje od sedam dana od dana kad se ukaže potreba,
– ocena vremena reagovanja urgentnih službi.
3. Ishodi.
– Smrtnost kod infarkta,
– smrtnost male dece,
– smrtnost od malignih oboljenja u odnosu na incidencu (incidenca je broj novootkrivenih slučajeva u toku jedne godine),
– PREVENTABILNE godine izgubljenog života (godine izgubljenog života – YLL – su poseban parametar za koji imam premalo mesta, pogledajte ovde); u vezi s njim se izračunavaju mnogi drugi parametri od značaja kao pokazatelji zdravlja nacije),
– prisustvo MRSA (Methicillin-resistant Staphylococcus aureus) bolničkih infekcija,
– broj namernih prekida trudnoće,
– depresija, svi pokazatelji.
4. Opseg usluga koje obezbeđuje sistem.
– jednakost pristupa zdravstvenoj zaštiti; odnosi se i na fizički pristup (access) i na sve oblike diskriminacije,
– broj operacija katarakte kod osoba starijih od 65 godina (na 100.000 stanovnika),
– broj transplantacija bubrega na milion stanovnika,
– da li zdravstvena zaštita uključuje i stomatološku zaštitu,
– da li su i koliko prisutna “neformalna” plaćanja medicinskom osoblju,
– dugotrajna nega za stare (gerijatrijska nega),
– procenat dijaliza koji se obavlja van klinika,
– broj izvedenih carskih rezova pri porođaju.
5. Prevencija.
– broj dece do 5 godina obuhvaćene osnovnom vakcinacijom (5 osnovnih oboljenja, više o tome ovde),
– prevencija povišenog krvnog pritiska,
– prevencija pušenja,
– promocija fizičke aktivnosti,
– preventiva nedijagnostikovanog dijabetesa,
– HPV vakcinacija,
– prevencija preteranog unosa šećera.
6. Lekovi.
– kontrola propisivanja lekova na recept,
– lako dostupna “Layman-adapted pharmacopeia” – priručnik o lekovima pisan jednostavnim jezikom, za laike,
– dostupnost i načini primene novih lekova protiv malignih oboljenja,
– lakoća pristupa novim lekovima uopšte,
– lekovi za artritis,
– lekovi za shizofreniju,
– antibiotici po glavi stanovnika.
Mislim da vam je jasno zašto smo gde smo…
Od 1.000 mogućih poena, Srbija je dobila najmanje – 451 (najviše Holandija 872), dok su Hrvatska, Slovenija, Rumunija, pa čak i Albanija ocenjene bolje.
Srbija za zdravstvo ne izdvaja manje od susednih zemalja….
@zubarica Kako li smo skupili i taj 451 poen da mi je znati.
— xenija (@xenija2) January 6, 2014
Ilustracija: http://www.thisfrenchlife.com/
06/01/2014 at 10:24
Odgovor na pitanje u naslovu: znači da nisu u pitanju samo pare!
Dosta toga bi se moglo poboljšati i bez dodatnih troškova.
Opet se svodi na to da vlastodršci gledaju sebe a kako je narodu – baš ih briga!
06/01/2014 at 17:09
Naravno. Dobro upravljanje i dosta rada, a (očito) i objedinjeni informacioni zdravstveni sistem bi mnogo značili… Drago mi je da vas vidim i nadam se da ste dobro :).
06/01/2014 at 18:42
Hvala! Odlično – kao i uvek! :)
Nadam se da ste i Vi dobro! :)
06/01/2014 at 17:19
– postojanje efikasne zaštite i osiguranja od malprakse,
Što se tiče fizioterapeuta ovaj deo nam je rak rana.Bez valjane zakonske regulative naš posao obavljaju profesori fizičkog,priučeni maseri,nameštači,kostolomci,lekari,medicinske sestre ……..
Mislim da smo nažalost jako daleko od rešenja pa zato Belgija na
10 000 000 stanovnika ima 25 000 fizioterapeuta,a Srbija na 8 000 000 jedva 3000,a do tada trudnice idu na psihofizičku pripremu kod babica,deci ravne tabane i skolioze ispravljaju profesori fizičkog i fitness treneri,bolna ledja i diskus hernije rešava Steva iz Mirijeva ,a gerijatrijskim pacijentima se niko i ne bavi ….
06/01/2014 at 17:36
Obzirom da se najmanje sedam godina zna šta se rangira, prosto ne znam šta da kažem :(.
09/01/2014 at 17:15
Ma… ne znam više ni šta bih rekao.
O ovoj zemlji, mislim.
Mi se dopisujemo, odgovaramo, kritikujemo, diskutujemo…
A čemu sve to?
Što reče Dipl.Duduk… boli njih za sve to.
Gledaju oni SVOJA pametnija posla.
18/01/2014 at 16:50
Hm, moja iskustva sa holandskim zdravstvenim sistemom su generalno negativna. Ne daj Bože da mi se nešto desi, bila bih u prvom avionu/vozu/autobusu/konjskoj zapregi natrag za Srbiju. Pešačila bih natrag, a ako to nije moguće, četvoronoške bih išla.
Kad kažem moja iskustva, mislim na svoja lična, na mog partnera (koji je Holanđanin i ima najpaprenije plaćeno zdravstveno osiguranje), i manje-više skoro svako od mojih holandskih prijatelja i poynanika (a i dosta ljudi iz drugih zemalja koji sticajem okolnosti žive ovde).
Na primer, raspadate se od kašlja i temeprature, ali vaš lekar OP može isključivo da vas primi ako zakažete termin to za dva do tri dana. Do tada možete da umrete. Dešava se, jelte. Ginekološki pregled_ Na to se takođe kod lekara OP ide, ako vam baš rastu gljive u gaćama, imate šanse da dobijete uput za specijalistu. A i tada, ginekolozi sve probleme rešavaju kontraceptivnim pilulama što smatram jezivim.
Imate uplu pluža? Uymite apirin, to ovde prepisuju. Upalu bešike? Pijte čaj, ne daj Bože da nekom padne na pamet da uradi analizu urina. Za to malten morate fizički da se obračunavate kad zahtevate od lekara OP. Trudni ste? Porodite se u spostvenom krevetu kako ne biste bolnicu koštali neki evro. Plućna embolija_ Sitnica, pa to izgleda kao mala prehlada. Ovo poslednje se prošle godine desilo mom partneru. Pod temperaturom dve nedelje, jedva diše, OP ga vraća kući dva puta, odbijajući da naloži bilo koje testiranje. Dok na kraju nije seo u kola i vozio sam do bolnice pod temperaturom od skoro 40 stepeni. Tamo su ga konačno zadržali. Pulmolog mu je rekao da je za pet dana mogao da umre, jer pored embolije na oba plućna krila, u međuvremenu je zaradio i streptokoke. Šta je na sve to rekla njegova lekarka OP? Pa eto, dešava se, on je jelte tako velik čovek, pa je baš teško odrediti simpotme neke bolesti?! Eto to dobijete kad plaćate zdravstveno osiguranje 2000 evra godišnje.
U Srbiji je i dalje pesma, verujte. Tu makar za pare možete da zahtevate i dobijete tretman.