Vidim po novinama mnogo tekstova na ovu temu, a mislim da tema zaslužuje objašnjenje.

KO radi istraživanje?
Ocenjivanje radi švedska ekspertska organizacija – Health Consumer Powerhouse, za potrebe Evropskog parlamenta.

KAKO HCP provodi istraživanje?
Radi se EHCI indeks – to je „industrijski standard“ praćenja stanja u modernoj zdravstvenoj zaštiti.
Koristi se od 2005. godine, dakle – ovaj izveštaj je zapravo sedmi koji je publikovan.

Indeks je sastavljen od kombinacije javnih statistika, anketa sprovedenih među pacijentima i nezavisnog istraživanja provedenog od strane kompanije Health Consumer Powerhouse.

zdravstvo

KOJE OBLASTI HCP ispituje?

1. Poštovanje prava pacijenata i informisanost.
– Zakoni (i uopšteno i zakoni koji se tiču zdravstvene zaštite) bazirani na pravima pacijenata (user – centered system),
– uključivanje organizacija za prava pacijenata,
– postojanje efikasne zaštite i osiguranja od malprakse,
– lako ostvarivo pravo na drugo (i ekspertsko) mišljenje,
– pristup sopstvenim medicinskim podacima,
– registar doktora koji rade bona fide,
– zdravstvene informacije pristupačne 24/7 putem telefona i/ili interneta,
– sloboda/lakoća traženja intervencije preko granica,
– katalog organizacija/institucija koje pružaju usluge, i to sa rangiranjem,
– penetracija EPR (Electronic Patient Record) u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,
– online zakazivanje,
– e-recepti.

2. Dostupnost (vreme čekanja).
– porodični lekar dostupan u istom danu,
– direktna prohodnost do specijaliste,
– velika hirurgija za manje od 90 dana od postavljanja dijagnoze,
– terapija malignih oboljenja za manje od 21 dana od postavljanja dijagnoze,
CT snimanje za manje od sedam dana od dana kad se ukaže potreba,
– ocena vremena reagovanja urgentnih službi.

3. Ishodi.
– Smrtnost kod infarkta,
– smrtnost male dece,
– smrtnost od malignih oboljenja u odnosu na incidencu (incidenca je broj novootkrivenih slučajeva u toku jedne godine),
– PREVENTABILNE godine izgubljenog života (godine izgubljenog života – YLL – su poseban parametar za koji imam premalo mesta, pogledajte ovde); u vezi s njim se izračunavaju mnogi drugi parametri od značaja kao pokazatelji zdravlja nacije),
– prisustvo MRSA (Methicillin-resistant Staphylococcus aureus) bolničkih infekcija,
– broj namernih prekida trudnoće,
– depresija, svi pokazatelji.

4. Opseg usluga koje obezbeđuje sistem.
– jednakost pristupa zdravstvenoj zaštiti; odnosi se i na fizički pristup (access) i na sve oblike diskriminacije,
– broj operacija katarakte kod osoba starijih od 65 godina (na 100.000 stanovnika),
– broj transplantacija bubrega na milion stanovnika,
– da li zdravstvena zaštita uključuje i stomatološku zaštitu,
– da li su i koliko prisutna “neformalna” plaćanja medicinskom osoblju,
– dugotrajna nega za stare (gerijatrijska nega),
– procenat dijaliza koji se obavlja van klinika,
– broj izvedenih carskih rezova pri porođaju.

5. Prevencija.
– broj dece do 5 godina obuhvaćene osnovnom vakcinacijom (5 osnovnih oboljenja, više o tome ovde),
– prevencija povišenog krvnog pritiska,
– prevencija pušenja,
– promocija fizičke aktivnosti,
– preventiva nedijagnostikovanog dijabetesa,
HPV vakcinacija,
– prevencija preteranog unosa šećera.

6. Lekovi.
– kontrola propisivanja lekova na recept,
– lako dostupna “Layman-adapted pharmacopeia” – priručnik o lekovima pisan jednostavnim jezikom, za laike,
– dostupnost i načini primene novih lekova protiv malignih oboljenja,
– lakoća pristupa novim lekovima uopšte,
– lekovi za artritis,
– lekovi za shizofreniju,
– antibiotici po glavi stanovnika.

Mislim da vam je jasno zašto smo gde smo…

Od 1.000 mogućih poena, Srbija je dobila najmanje – 451 (najviše Holandija 872), dok su Hrvatska, Slovenija, Rumunija, pa čak i Albanija ocenjene bolje.
Srbija za zdravstvo ne izdvaja manje od susednih zemalja….


 
Ilustracija: http://www.thisfrenchlife.com/