Zubarsko razmišljanje o stranim investicijama

Slušam emisiju sa g. Nebojšom Katićem, slušam pametnog čoveka i mislim nešto…

Šta bi bilo kad bi nas STVARNO obasjalo sunce da dođu grupno i čoporativno ti strani investitori?

I recimo, još i ta sreća da dotični anđeli zaposle SVE koji nemaju posao u ovoj zemlji…

Evo, zamislite da sam ja strani investitor; ja sam Kirgistanac ili Austrijanac, nebitno, koji ima novaca i želi da investira kod vas, u vašoj mesnoj zajednici.

Prvo, obavestiću se i kakvu imate boju gaća, a tek o rupama u sistemu, to je tako jasno.
Drugo – gledaću na svaki način da vas dovedem u procep, jer VAMA trebaju moje pare, ja sam onaj koji drži lovu.

Da ne bude zabune – ja sam tako i stan kupila; čekala dok nisam videla oglas HITNO u odgovarajućem delu grada, došla, ponudila cash i odmah, i kupila stan skoro 30% jeftinije nego što bi bio.

I onda ja dobijem od vas besplatan plac, bespovratne kredite i tako, sve izidam, počnem da radim.
Zaposliću ljude, normalno; i zaposliću ih s najmanjom platom koja može biti – jer nisam došla da dam austrijsku platu, koješta, to sam mogla i kod kuće.

Normalno, iskoristiću svaku jednu rupu u zakonu koja mi se ukazuje; ko mi brani da plaćam radnike jedan minimalac za jednu smenu, i još jedan minimalac za još jednu smenu – za 40-tak hiljada imam radnika koji daje sve od sebe, ihaj.

Svakako – pare nosim nazad u Austriju. Tamo mi je kuća, tamo mi je matična firma. Hvala Bogu da neću ovde investirati dalje u tu istu proizvodnju, osim koliko mora da sve opstane.

I sad, uzmimo da nas dođe milion takvih, i da svi zaposlimo sve ljude kojima u Srbiji treba posao.

Kako lepo reče g. Katić – prvih nekoliko godina će biti sjajno, svi imaju plate, fenomenalno.

A dalje?
Podizaće plate, čuvati okolinu, praviti nam puteve, podići zabavište…?

Rešenje?
Koliko sam razumela – Nemačka i Japan su se posle rata podigli više-manje SAMI. Spregom svojih banaka i svoje privrede.
A znamo da je to bilo doslovno iz pepela…

Mi ne umemo?
Mi smo posahranjivali naše banke…

Volela bih da mi neki ekonomista objasni što moja zubarska ekonomska logika ne pije vodu…

8 Responses to Zubarsko razmišljanje o stranim investicijama

  1. Ima neka kletva “da bog da ti se sve želje ostvarile…” ili tako nekako. Što me podseti na jednu moju novokomponovanu bajku: http://detozin.deto.rs/zlatna-ribica/

    • zubarica says:

      Ja stvarno ne mogu da shvatim kako bi nas strani investitor bolje hranio i duvanio nego mi sami sebe; verujem da je ‘samostalan’ put duži, teži, mučniji, ali, brate, i ovako jedemo da oprostiš…

  2. kombi011 says:

    Niko od njih ne dolazi zato sto nam zeli dobro, profit je pokretac svega i dok njega ima bice i njih a da li ce radnici biti moderni robovi i raditi za 200 evra to je nasa stvar. Za ocuvanje prirodne sredine odgovorna je drzava da to kontrolise.
    Nemoj molim te da spominjes Nemce i Japance posle 2.sv.rata jer je Marsalov plan podigao Nemacku i lihvarsko upumpavanje para. Isto je bilo i kod Tita, obrati paznju na nekih 15 – 20 godina posle rata koliki razvoj su sve zemlje imale. I dalje mislim da nas sve vodi nevidljiva lihvarska ruka…

  3. Ima kod nas preduzetnika koji su počeli doslovce od nule. Bila je, ili im je potrebna samo mala pomoć koja često i nije novčana nego samo savetodavna.
    Vlast nema interesa da se bavi takvima jer oni ne daju milionske provizije!
    Upravo zato se stalno ponavlja mantra o EU i stranim investitorima!
    Slušajući političare ispada da će kada se to (EU i strani investitori) ostvari, nastati manjak posuđa. Da možemo da pohvatamo med i mleko koji će teći na sve strane.
    Mnogi ne (žele da) znaju da čak ni u Kuvajtu, jednoj od najbogatijih zemalja sveta, ulicama ne teče med i mleko.

  4. Darko Vidić says:

    Pazi, s obzirom da si sa stomatologije i “ne poznaješ” ekonomiju jako dobro barataš njome :):) Svaka čast.

    U globalu si u pravu. Ali postoji par “začkoljica”

    1. Ne investiraju svi zbog niskog standarda i malih plata. Neko investira da bi lakše išao na neko tržište. Recimo (lupam, dajem banalne primere) neko želi da investira na tržište Bugarske, Turske, Grčke i tog tu nekog dela a nalazi se recimo u Norveškoj, ili Engleskoj ili Južnoj Americi. Zbog logistike i lakšeg prevoza robe on traži zemlju sa najpovoljnijim geopolitičkim položajem što znači da se geografski nalazi na najoptimalnijem fizičkom mestu kod tih tržišta, a da je politički stabilna. Da ide u Bugarsku neće jer je u EU, visok porez, skupa radna snaga. Onda oni lepo dođu kod nas, jer em imamo izuzetan položaj em imamo jeftinu radnu snagu. Tako je i Jura došla u Srbiju.

    2. Srbija ne može da se razvija iz prostog razloga što u njoj vlada strašan uvoznički lobi. Mišković, Beko, Verano i ekipa ne žele slab dinar i ne žele da SRbija izvozi. Jer ako Srbija izvozi, to u principu znači slabiji devizni kurs (da bi smo bili konkurentni na stranom tržištu) a njima to ne odgovara jer taj mafijaški lobi već sad zarađuje ogromne svote novca na uvoznoj robi. Nema ništa lepše od trgovine. Uvezeš televizor za 20.000 din a prodaš ga za 43.000 din. Ili, uvezeš Beneton majcu za 8 eur a prodaješ je za 4.500 din (lično znam da se za Beneton majce i Sektor satove uzimala kvota od 3.2 što znači da se zarađivalo (čist profit) 3,2 puta na trošak po artiklu. A što je dinar jači, oni jeftinije kupuju robu u inostranstvu, a posle prodaju po svojim cenama ovde, i zarađuju još više (primer: Majca košta 8 eur x 1.000 komada = 8.000 eur. Po kursu od 80 d/e to mu dođe 640.000 din. Po kursu 115 d/e to mu dođe 920.000 dakle skuplje ih izađe po slabijem dinaru. A oni prodaju po istoj ceni. I ako je kurs 80 d/e oni neće spuštati cenu proizvoda, a zaradiće više 280.000 din. Da li se iko (IKO) seća da su trgovci spustili cene kada je ojačao dinar?

    3. Strani investitor će gotovo uvek bolje raditi nego mi sami jer smo mi Srbi prosto nesposobni. Žao mi je što to tako kažem, ali to se mnogo puta dokazalo. Evo i jednog primera. Od drugarice moje mama je radila u Lola institutu. Državno preduzeće, nekada veliki izvoznik, do skora bila u ruinama. Državni lopovi ih upropastili. Onda se Lola prodala nekom privatniku Srbinu, koji je napravio opšti haos. Ugovor o privatizaciji se poništio. Na kraju, HRVAT (namerno velikim slovima) je kupio Lolu, nikoga niej otpustio, njena mama je postala zamenik direktora (s obzirom da je magistrirala na tehnološkom) i danas im cvetaju ruže (ali bukvalno)!

    Rezime: Država uproptastila Lolu. Srpski privrednik još više upropastio Lolu. Došao Hrvat i preporodio firmu.

    Zato uvek će privatni (pogotovo strani) kapital imati bolju logiku od domaćeg. Prosto, nemamo dovoljno obrazovanih, pametnih, sposobnih, poštenih i vrednih ljudi. Hrvati su ispred nas jedno 10 godina. Oni su se odavno odrekli komunizma i socijalizma, dok mi Srbi nismo. I dalje očekujemo od države da nam rešava sve probleme., Očekujemo da imamo 2.000 eur platu a da pijemo kafu na poslu po ceo dan.

    I to bi u principu bilo to. Glavni odgovor na tvoj blogpost bi bio: Bilo bi nam sigurno bolje kada bi “svi ti investitori došli”. Jer, manje nezaposlenih znači više zaposlenih koji primaju novac, koji stoji u bankama ili koji se baca u promet, što znači da se više troši i da se diže tražnja, što dovodi do koliko tolikog oporavka privrede. sa druge strane, veći novac od plata u bankama znači da banke raspolažu sa više kratkoročnog ili dugoročnog novca sa kojim mogu plasirati u privredu ili u kredite. Sve u svemu, bolje i da immao novih 300.000 radnih mesta sa po 20.000 din platom nego da imamo novih 50.000 radnih mesta sa 1.000 eur platom. Jer, sve se to postepeno menja, i kad tad bi sa velikom zaposlenošću se digao i standard.

    Eto :) Kratak komentar, nadam se da sam dao neki doprinos. Pozzz od tvitdrugara

    • Kako se ko preziva je definitivno nebitno. Ono što je bitno je šta će biti sa profitom, kako će neka privredna delatnost uticati na ukupno okruženje. Pitanje je da li je po ovu zemlju korisnije da Dinki da 10.000 eura po radniku nekoj kompaniji, samo da dotera dva šlepera polovnih mašina i smesti ih u neku napuštenu halu, posle radnike plaća kao robove, a sva roba samo cirkuliše bescarinski tamo-vamo…

      Ili da iste pare da poljoprivrednicima da podignu hektare plastenika i tu robu izvoze za devize? Ili malim porodičnim kompanijama da pokrenu neku realnu proizvodnju – pretežno od domaćeg materijala, pameti i rada? Ne treba biti ekonomista da bi se odgovorilo na to pitanje.

      A pitanje svih pitanja je da li je UKUPNO okruženje (pravna sigurnost, zdravstvo, školstvo, i sve ostalo) takvo da ljudi koji prave pare žele da ih ovde i troše, i da DUGOROČNO grade svoju egzistenciju ovde? Dok se ne ratosiljamo partokratskog reketa, populizma, manipulacije, korupcije i svega što uz to ide – svaka privredna aktivnost će ovde biti od danas do sutra.

      Nisu Srbi nesposobni – već svi radimo JEDNOM rukom, a drugom čvrsto držimo novčanik da nas neko ne odžepari….

  5. zubarica says:

    Zverko,
    puno hvala na strpljenju i trudu :).
    Ja sam pokušala da promozgam o tome kakav efekat bi imale pare koje bi se iz tih novih radnih mesta vratile u državu, pa sam došla pametnija :).

  6. Negoslava says:

    Jedan ekonomista je, negde na početku takozvane demokratizacije kod nas, koja je počela da se odvija paralelno s (ras)prodajom svega onoga što je od naše privrede vredelo, objasnio – dok je s grupom kolega, još pre naše , khm, demokratije, bio angažovan u nekoj stranog agenciji
    Tako je posle i kod nas rasprodato jedino ono što vredi. Ostala su neuspešna preduzeća, nezaposleni radnici i ne malo tžište, za sve i svašta.Onda smo počeli da kupujemo strane investicije, jer šta je drugo dati tolike hiljade evra po svakom radniku kojeg zaposle, nego kupovina, da bi ti vajni strani investitori već posle isteka odredjenog roka, masovno delili otkaze.
    Oni koji ne dobiju otkaz, mole Boga da ga dobiju, jer ne mogu da izdrže pritisak teškog rada, malih plata, predugog radnog vremena, loših uslova rada…A Hitna pomoć u Nišu svaki dan interveniše u korejskoj Juri, jer radnici masovno padaju u nesvest. Niko se i ne pita zašto.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>